Puma, koja je jos poznata kao kuguar ili planinski lav, je macka koja se vrlo lako prilagodjava razlicitim stanistima. Jednako se dobro osjeca u snijegom prekrivenim brdima kao i u tropskoj kisnoj sumi. Dugacka i vitka puma je vrlo jaka. Velike zivotinje, poput jelena, moze oboriti jednim udarcem ili ugrizom. Iako je vecina puma crvene ili smedje boje, boja krzna moze varirati. Krzno puma koje zive u Patagoniji cesto je crvenosivo ili srebrenosivo.

Zivotni prostor

Pume zive na rzlicitim stanistima pocevsi od hladnih suma na sjeveru Kanade , preko kamenitih, rascjepkanih planinskih podrucja SAD-a, pa do tropskih suma Brazila. U Argentini zive u pampama, a podrucje rasprostranjenosti proteze im se do juznog vrha Juzne Amerike. Vidjaju se na raznim nadmorskim visinama, od mora pa sve do visokih planina(do 4 500 metara). Izvan razdoblja razmnozavanja pume zive u pecinama, procijepima izmedju stijena i u gustoj vegetaciji, a u manjoj mjeri u nekoj trajnoj nastambi. Iako te spretne divlje macke ocigledno dobro podnose ekstremne temperature, zimi napustaju planine.

Hrana i lov

Pume su tipicni mesojedi koji plijen love iz zasjede ujutro i u sumrak. U podrucjima koja ljudi ne zalaze, pume odlaze u lov i tokom dana. Puma se, poput drugih macaka, sunja do plijena, a ako je potrebno, krece u potrebu za njim. Tada zivotinji skoci na ledja pa je odmah ubije ugrizom u vrat zubima koji su ostri poput bodeza. Puma je tako jaka da nakon toga plijen odnese ili ga, ako je rijec o vecoj zivotinji, odvuce. Podrucja na kojima pume love, mahom su velika. Sve sto se na njima nudi, pume love, pocevsi od misa pa do losa. Ali na cijelom podrucju rasprostranjenosti jeleni cine njihov glavni izvor hrane (do 75 posto) . U predjelima u kojima nema jelena, pume love i trgaju sve zivotinje koje mogu savladati. a to mogu biti i domace zivotinje. Iako su pume izvanredni skakaci i vrlo dobri trkaci na kratke udaljenosti, u lovu se vrlo brzo umaraju. Ako neka zivotinja prezivi prvi napad pume, u normalnim okolnostima ima vrlo dobre izglede da umakne. Pume su samotnjaci; pripadnicima svoje vrste micu se sa puta i samo u rijetkim prilikama s njima dijele svoje lovno podrucje. Svoj teritorij obicno ne brane, a jednako se tako ne upustaju u osvajanje tudjih podrucja.

Razmnozavanje

Podrucja muzjaka pume mogu se preklapati sa podrucjima na kojima zive zenke; muzijaci na taj nacin vide kada su zenke spremne za parenje. To moze biti u bilo koje vrijeme u toku godine, iako pume u Sjevernoj Americi mladunce kote mahom krajem zime ili pocetkom proljeca. Razdoblje parenja traje dve sedmice. Za to vrijeme muzijaci i zenke prekidaju uobicajeni samotnjacki nacin zivota pa zajedno love i spavaju. Zenka pzljivo potrazi odgovarajuce skrovito mjesto izmedju stijena ili u nekakvoj pecini da donese na svijet 2 do 6 mladunaca. Mladunci su u skrovistu da ih druge zivotinje ne otkriju. Kada se okote, oni su slijepi, a krzno im je prekriveno mrljama koje se izgube tek u dobi od sest mjeseci. Majka ih doji oko 3 mjeseca, ali meso pocinju jesti vec u dobi od 6 sedmica. Iako vec nakon 9 mjeseci mogu i sami ici u lov, u normalnim prilikama majku slijede 2 godine. Cesto nakon tog razdoblja maldunci ostaju zajedno s drugom bracom jos nekoliko mjeseci.