Šišmišek... awwwić =DD

Šišmiši

 

 

Osim kukcojeda, još jedna skupina koja se hrani kukcima, ali uglavnom onim letećim, su šišmiši. Svi su zakonom zaštićeni.

Šišmiši (CHIROPTERA) su jedini sisavci koji mogu aktivno letjeti. Na svijetu je do danas zabilježeno više od 1000 vrsta šišmiša. Dijelimo ih na dvije velike skupine: veliki šišmiši – MEGACHIROPTERA i mali šišmiši – MICROCHIROPTERA. U Hrvatskoj su zabilježene gotovo sve vrste šišmiša rasprostranjene u Europi, njih nešto više od tridesetak, a pripadaju skupini Microchiroptera. Svi su šišmiši u Hrvatskoj zaštićeni Zakonom.

Mogu živjeti u špiljama (samo u špilji Veternici je nađeno 14 vrsta!), kamenolomima, napuštenim rudnicima, dupljama drveća, te u potkrovljima kuća. Spomenut ćemo samo neke vrste, npr. veliki potkovnjak ( Rhinolophus ferrumequinum ), južni potkovnjak ( Rhinolophus euryale ), patuljasti šišmiš ( Pipistrellus pipistrellus ), šumski šišmiš ( Pipistrellus nathusii ), dugouhi šišmiš ( Plecotus auritus ), dugokrili pršnjak ( Miniopterus schreibersi ), veliki šišmiš ( Myotis myotis ), te širokouhi mračnjak ( Barbastella barbastellus ) koji je u Hrvatskoj osim na Medvednici nađen još samo u Gorskom kotaru. Svi šišmiši tijekom zime spavaju zimski san (hibernacija) pri čemu se zavuku na neko mirno mjesto stabilne temperature i vlage. Neki zimuju u kolonijama, kao npr, veliki potkovnjak u špilji Veternici, a neki pojedinačno. Rani večernjak ( Nyctalus noctula ), ljeti se zadržava u dupljama drveća, a zimu voli prespavati negdje u gradu. Naime, kolonije ovog šišmiša vole se zavući u prostore za rolete ili u prostore između betonskih obloga novih višekatnih zgrada. Šišmiši su izuzetno korisne životinje jer se hrane kukcima, od kojih su mnogi štetnici na bilju. Za primjer je i podatak da jedan šišmiš u jednoj noći može pojesti do 600 komaraca!

Proljeće

Buđenjem prirode i pojavom kukaca i šišmiši se bude iz zimskog sna (hibernacije), te odlaze na toplija mjesta (špilje, duplje drveća, tavane kuća i sl.) i neko se vrijeme pojačano hrane. Tek se tada ženkama u utrobi počinje razvijati plod iako su se parile u jesen. Često se okupljaju u velike porodiljske kolonije. U kasno proljeće kote najčešće samo jedno mlado, koje se odmah po okotu uhvati za majku i siše mlijeko. Za vrijeme odlaska u noćni lov majke ostavljaju mlade u tzv. «dječjim vrtićima», a svaka majka prilikom povratka prepozna svoje mlado.

Ljeto

Mladi šišmiši već nakon dva mjeseca počinju samostalno letjeti i loviti kukce. Najviše kukaca ima u zoru i sumrak pa za šišmiše zaista možemo reći da su aktivni «od sumraka do zore». Kako su mladi šišmiši znatiželjni nerijetko, istražujući, ulijeću i kroz otvorene prozore naših domova. Ne zna se, zapravo, tko je tada u većem strahu – domaćin ili nezvani gost. Samo treba ugasiti svjetlo, otvoriti prozor i šišmiš će nakon početnog šoka sam napustiti prostoriju.

Jesen

Jesen je najbolje razdoblje za sakupljanje rezervnih masti jer se bliži zima. A i sezona parenja je u tijeku, ali razvoj ploda morati će pričekati povoljnije razdoblje. U kasnu jesen traži se dobro mjesto za hibernaciju. Tada neke vrste sele daleko, neke i po nekoliko stotina kilometara. Većina vrsta vjerna je mjestu na kojem hibernira (kao i mjestima na kojima donose na svijet mlade). Takva mjesta treba posebno zaštititi.

Zima

Kukaca zimi nema i treba prebroditi to kritično razdoblje. Relativna vlaga i temperatura, kao i strujanje zraka, vrlo su bitni prilikom izbora mjesta za zimski san. Spilje su im omiljene jer je u njima temperatura konstantna. Temperatura šišmiša je zimi svega nekoliko stupnjeva viša od okolne temperature. Sve su životne funkcije svedene na minimum; usporava se rad srca, disanje, metabolizam. Štedi se energija. Svako nepotrebno buđenje ugrožava opstanak – temperatura tijela se povisi na oko 40°C i za to se troši toliko energije iz rezervnog masnog tkiva koliko bi moglo dostajati za još tri tjedna neporemećenog sna.

PREDRASUDE O ŠIŠMIŠIMA

Šišmiši su slijepi?!

Sve vrste šišmiša imaju oči i vide. Osobito im smeta osvjetljavanje s bljeskalicom fotoaparata ili svjetiljkom. Većina vrsta ipak se orijentira i lovi plijen pomoću zvuka. Šišmiši kroz usta i nos ispuštaju zvučne signale koji se odbijaju od prepreka u prostoru ili plijena i koje onda ponovo hvataju velikim ušima. Oni zapravo vide ušima, a takav način orijentacije nazivamo EHOLOKACIJA.

Eholokacijom šišmiš detektira plijen ( Bat Conservation International )

Šišmiš eholokacijom raspoznaje kukce veličine komarca u potpunom mraku, te zaista nema mjesta strahu da Vam se zaplete u kosu. Većinu njihovih zvukova ne možemo čuti jer imaju visoku frekvenciju. Tako se orijentiraju i dupini i kitovi. Različite vrste šišmiša glasaju se na različite načine. Znanstvenici tako mogu pomoću posebnih instrumenata – ultrazvučnih detektora odrediti koja vrsta šišmiša leti.

Šišmiši piju krv?!

Samo 3 vrste šišmiša hrane se isključivo krvlju i to većinom stoke. Žive na području Srednje i Južne Amerike. Najveći broj vrsta šišmiša hrani se kukcima, noćnim leptirima i paucima. Samo jedan šišmiš pojede na stotine kukaca tijekom noći (npr. čak 600 do 1000 komaraca), pa zato šišmiši imaju nezamjenjivu ulogu u kontroliranju brojnosti noću aktivnih kukaca od kojih su mnogi štetnici u poljoprivredi i šumarstvu. Zato kažemo za njih da su BIOLOŠKI PESTICID.

U Veternici je zabilježeno čak 14 vrsta šišmiša! Ljeti se tu okupljaju kolonije do 200 jedinki (vrste južni potkovnjak i dugokrili pršnjak), većinom ženki s mladima. Ukoliko ih se previše uznemiruje mladi se neće okotiti. Zato ih treba zaobići u potpunoj tišini. Zimi je spilja važno sklonište za vrste koje u njoj hiberniraju (zimski san). Kod «Kamenog slapa» gotovo svake godine hibernira velika kolonija velikog potkovnjaka, a u dubljim dijelovima spilje nalazimo južnog potkovnjaka koji tijekom hibernacije «voli» stalniju temperaturu.

ŠTO UGROŽAVA OPSTANAK ŠIŠMIŠA?

Šišmiši imaju jako malo prirodnih neprijatelja – love ih uglavnom sove i mačke. Najveći im je neprijatelj čovjek koji mijenja lovno stanište šišmiša raznim gospodarskim zahvatima (rušenje starih stabala, vodnogospodarski zahvati i sl.) i uznemiruje ih ili uništava njihova ljetna ili zimska prebivališta.