Čudnovati Kljunaš...

Platipus ili Čudnovati kljunaš
Platipus ili čudnovati kljunaš (latinski Ornithorhynchus anatinus - što u prijevodu znači životinja ptičjeg nosa pačijeg izgleda) životinja je koja spada u razred sisavaca (Mammalia) i red jednootvora (Monotremata). U taj red spadaju još samo dvije životinje jednako fascinantne kao i kljunaš, a to su dugokljuni i kratkokljuni kljunati ježak.
Kada je prvi primjerak čudnovatog kljunaša poslan u Englesku vjerovalo se da je riječ o nekakvoj prevari. To je kad razmislimo o izgledu ove životinje dosta logična reakcija - zamislite i sami životinju koja ima veliki kljun kao patka, rep kao dabar, leže jaja ali istovremeno doji svoje mlade! Ipak do danas smo saznali mnogo o ovoj jedinstvenoj životinji.
Kljunaši su uglavnom samotnjaci. Aktivni su noću i ne druže se međusobno osim u sezoni parenja. Žive uz vodu gdje u obalama kopaju svoje jazbine. Rasprostranjeni su samo uz istočnu obalu Australije i na Tasmaniji. Na područjima koja naseljavaju imaju dobro određene vlastite teritorije koje se ponekad mogu i preklapati. Na vlastitom podruèju jedna životinja ima nekoliko jazbina od kojih su neke samo prolazne a neke služe za gniježđenje. Ulazi u jazbine mogu biti i pod vodom i iznad vode. U sluèaju da su ulazi ispod vode kolièina kisika se u jazbinama može značajno smanjiti. Nije poznato kakve su prilagodbe kljunaši razvili na takve uvjete.
Platipus ili čudnovati kljunaš pokazuje spolni dimorfizan tj mužjak i ženka se ponešto razlikuju - mužjak je dug oko 50 centimetara i teži oko 1,7 kg dok je ženka manja - duga oko 44 cm i teška nešto manje od 1 kg. Čudnovati kljunaš kao i npr. vidra prekriven je debelim nepropusnim slujem dlake osim po nogama i kljunu. Dlaka mu je tamnosmeđa na leđima dok je svjetlija po trbuhu. Također, dlaka je složena u dva sloja - vanjski koji je grublji i unutrašnji finiji.
Platipusov rep uglavnom se satoji od mnogo masnog tkiva koje služi i kao rezerva hrane koju životinja može iskoristiti u slučaju oskudice kao npr. tijekom zime. Gornja strana repa pokrivena je grubom dlakom dok je s donje strane rijetka. Rep kod platipusa razlikuje se od repa kod dabra i oblikom i funkcijom koju ima - dabar svoj široki rep koristi za pokretanje kroz vodu dok platipus svoj koristi samo za upravljanje dok pliva.
Tijelo platipusa je spljošteno, duguljasto i prilagođeno plivanju, a noge su mu kratke. Prednje noge imaju plivaæe kožice i služe za pokretanje dok pliva kao i stražnje na kojima je plivaća kožica razvijena samo djelomično. Kad je životinja na kopnju plivaće kožice su složene tako da bi se izbjeglo njihovo ošteæivanje. Platipus osim toga ima i dobro razvijene nokte koji im služe za kopanje. Na zglobu stražnjih nogu mužjaka nalazi se oko 1,5 cm dug "trn" ili "rog" koji je povezan s otrovnom žlijezdom. Mlade ženke takoðer imaju tu žlijezdu no ona nestane tijekom prve godine.
Platipus ima spljošteni kljun slièan pačijem. Kljun je mekan, savitljiv i vrlo osjetljiv na dodir. To je stoga što je vrlo dobro inerviran. Kljun mu služi za pronalaženje hrane ali i za orijentaciju kad zaroni u vodu. Nosnice se nalaze nešto iznad vrha kljuna što životinji omogućava da udahne dok je tijelo pod vodom. Iza kljuna na svakoj strani glave nalaze se dva udubljenja u kojima se nalaze oči i uši. Platipus nema uške. Kad roni on zatvori i oèi i uši. To znaći da se za snalaženje pod vodom mora osloniti na druge organe, a to je uglavnom kljun. Dok je na kopnu za snalaženje koristi oèi koje su smještene tako da platipus doslovce ne vidi "ono što mu je pod nosom"!
S obzirom da svoju hranu nalazi prvenstveno u vodi platipus mora biti dobro prilagoðen i na velike promjene temperature koje se odvijaju tijekom godine (ljeto-zima). S obzirom da je sisavac platipus održava temperaturu svog tijela stalnom.
Platipus jeder raznovrsnu hranu koja se sastoji od raznih beskralješnjaka, malih riba i žaba, punoglavaca, lièinki, ribljih jaja itd. U danu platipus može pojesti hrane koja iznosi gotovo polovicu njegove težine, a u potrazi za hranom može provesti i duže od pola dana. Višak hranjivih tvari pohranjuje se u rep u obliku masti. Hranu traži tako da roni i kljunom ruje po mulju procjeðujuæi ga. Kako nema zube u kljunu ima rožnete tvorevine koje mu služe kao sito i kojima, stišèuæi kljun, "mrvi" hranu.
Spolnu zrelost kljunaš dostiže nakon druge godine. Parenje se odvija uglavnom u 7 i 8 mjesecu. Ženka na trbuhu ima dvije strukture sliène bradavicama kroz koje izlazi mlijeko. No mladunci ne sišu mlijeko kao kod drugih sisavaca nego trljaju i pritišæu bradavice zbog èega dolazi do ispuštanja mlijeka koje mladi onda ližu. Koliko traje gestacija tj. razvoj jajeta nakon kopulacije nije poznato. Ženka nese 1-3 ali obièno 2 jajeta. Jaja izgledaju kao kod gmazova - mekana su, okrugla i djelomièno ljepljiva. Nakon što ih snese ženka zapoèinje inkubaciju u svojoj jazbini pod zemljom. Za razliku od kljunatog ježka koji ima "džep" na trbuhu u koljem vrši inkubaciju jaja, ženka platipusa se sklupèa oko jaja da bi ih mogla grijati.
Nakon 12tak dana mladi se izlegu. Tada su dugi oko 2 cm. Slijedeæih 3-4 mjeseca provode u jazbini "sišuæi" mlijeko. Nakon što napuste jazbinu ostaju s majkom sve dok ne nauèe samostalno tražiti i loviti hranu.
Kljunaši su uglavnom "stidljive" životinje. Kad su uplašeni pod vodom mogu provesti i 10tak minuta. No tijekom sezone parenja postaju agresivni prema moguæim suparnicima, a u sluèaju opasnosti koriste i otrovnu bodlju. Otrov koliko je poznato može ubiti životinju velièine psa.
Što se tièe predatora nije mnogo poznato, no vjerojatno ih love lisice i ptice grabljivice, a moguæe i krokodili. Nekada su kljunaše lovili zbog krzna no danas su zaštićeni zakonom. Ipak njihova populacija dosta varira jer se veliki problemi mogu javiti u sezonama poplava dok su mladi u jazbini a i stoga što odrasle jedinke ostaju bez zaklona.
O porjeklu jednootvora pa time i platipusa malo se zna. Osim u Australiji i Novoj Gvineji nigdje na svijetu nema živih srodnika ovih životinja. Fosilni ostaci pokazuju da su preci platipusa bili vrlo slièni današnjim kljunašima. Za neke od njih smatra se da su zadržavali zube i da nisu imali rožnate izrasline u ustima.